Poslovne vesti - Slovenija

Ove godine u bankrot dvostruko više Slovenaca nego lani

Broj osobnih stečajeva u Sloveniji raste.

U prvom polugodištu ove godine predloženo je gotovo dva puta više osobnih stečajeva u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Sličan je i odnos započetih postupaka osobnog stečaja u ovoj i prošloj godini, piše slovenski list Delo.

Od 1. listopada  2008, kada je uveden institut osobnog stečaja, do kraja lipnja ove godine prema podacima vrhovnog suda predloženo je 1.416 osobnih stečaja, postupak je pokrenut u 812 slučajeva, okončano ih je 494.

Prema podacima vrhovnog suda u prvih šest mjeseci ove godine predloženo je 540 osobnih stečajeva, dok ih je u istom lanjskom razdoblju predloženo 286.

Započetih osobnih stečajeva u prvom polugodištu bilo je 347, naprema 126 u istom razdoblju lani. S obzirom da je osobni stečaj uveden u listopadau 2008. nije moguće sa sigurnošću utvrditi povezanost stečajeva s gospodarskom krizom.

Najviše osobnih stečajeva pokrenuto je nad potrošačima odnosno fizičkim osobama. Podaci vrhovnog suda pokazuju da je od listopada 2008. do kraja srpnja ove godine pokrenuto 720 takvih stečajeva, dok je osobnih stečajeva nad samostalnim djelatnicima u istom razdoblju bilo 92.

Voditelj službe za odnose s javnošću pri vrhovnom sudu Gregor Strojin pojašnjava da su predlagači osobnog stečaja najčešće sami dužnici. Kod fizičkih osoba ne ljubljanskom okružnom sudu bio je samo jedan slučaj u kojem je predlagatelj bio vjerovnik.

Strojin dodaje da je najčešći uzrok za osobni stečaj prezaduženost dužnika: "U pravilu je riječ o kumuliranju starih obveza".

Vjerovnici su najčešće banke, osiguravajuća društva, komunalna i elektrodistributivna poduzeća, autokuće, telekomuniakcisjke kompanije...  Iznos ukupnih prijavljenih potraživanja znatno se razlikuje od dužnika do dužnika i kreće se od samo nekoliko tiuća eura do nekoliko stotina tisuća eura. Delo navodi primjer potrošača koji je otišao u stečaj zbog duga nešto većeg od 1.500 eura. Naravno, u stečajnom postupku glavnici se pripisuju i zatezne kamate.

Stečajni upravitelji Andrej Marinc i Bojan Klenovšek opažaju da se za osobni stečaj najčešće odlučuju ljudi koi nemaju imovine, tako da se postupak svodi na formalnu prijavu i utvrđivanje potraživanja.

"Ako nema imovine, nema ni procesnih pretpostavki za vođenje stečajnog psotupka kojem je osnovna namjena isplata vjerovnika", rekao je  Klenovšek.

Za upravitelja osobni stelčaj predstavlja više ili manje administrativni posao, a nagrade nisu ni približno tolike kao kod stečaja poduzeća, jer dužnici često nemaju ni za troškove predujma.

Marinc pojašnjava da fizičke osobe pri osobnom stečaju mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć koja iznosi 1.800 eura. Iz te pomoći plaćaju se troškovi i nagrada upravitelja.

Klenovšek opaža da neki u osobnom stečaju  vide mogućnost da izbjegnu plaćanje obveza, ali zakon takvo izbjegavanje priječi.

"Namjena osobnog stečaja nije da dužnik ne plati, nego da se vjerovnici jednakomjerno isplate", zaključuje  Klenovšek. Osobni stečaj predstavlja strogi režim u kojem dužnik gubi svu imovinu, uključujući stan i automobil. Zakon predviđa i mogućnost oprosta dugova, ali podataka i takvih iskustava još nema jer je oprost duga moguć tek po isteku roka kušnje koji traje od dvije do pet godina.